Kako se prenose i kako se zaštititi od majmunskih boginja


majmunskih boginja
majmunskih boginja

Nedavno je potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja u Bosni i Hercegovini. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je izvijestio da je pacijent, čiji su mikrobiološki uzorci uzeti jučer, prva osoba u BiH kod koje je potvrđeno prisustvo virusa majmunskih boginja.

Majmunske boginje su rijetka virusna zarazna bolest koja je karakteristična za afričke zemlje, a najčešće se prenosi sa životinja na ljude. Iako je ljudski kontakt kao put prijenosa manje uobičajen, posljednja epidemija bolesti pokazala je da se infekcija može proširiti i na zemlje Evrope, te je važno ne zanemariti ovaj način prijenosa u sklopu javnozdravstvenog preventivnog pristupa.

Historija i simptomi

Bolest je prvi put otkrivena u Danskoj 1958. godine nakon epidemije gnojne ospine bolesti u koloniji laboratorijskih majmuna makaka koji su uvezeni iz Singapura, zbog čega je bolest i dobila ime majmunske boginje. Prvi slučaj bolesti kod ljudi opisan je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo kad su brojevi slučajeva velikih boginja već bili u padu.

Simptomi majmunskih boginja su slični simptomima velikih boginja, ali su obično blaži. Bolest počinje groznicom i jezom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima i iscrpljenošću, a može se javiti kašalj i bol u grlu. Kod majmunskih boginja može doći do uvećanja limfnih čvorova (limfadenopatija). U periodu od jednog do tri dana, ponekad i duže, nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa, koja često počinje na licu, u 95 posto slučajeva, a zatim se širi na ekstremitete – dlanove i tabane u 70 posto slučajeva i druge dijelove tijela – oralna sluzokoža, genitalije, konjunktive, rožnjača.

U laboratorijskim i biohemijskim analizama dominira leukocitoza, povišene transaminaze, nizak nivo uree u krvi i hipoalbuminemija.

Prevencija i zaštita

Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije, oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima domaćinstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također, se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.

Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika.

Članovi porodice i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe.

Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već treba pažljivo bez podizana prašine staviti u najlonsku veću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.

Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima.

Zaključak

Majmunske boginje su rijetka virusna zarazna bolest koja se najčešće prenosi sa životinja na ljude. Iako su simptomi bolesti obično blaži nego kod velikih boginja, mogu se javiti komplikacije koje mogu biti ozbiljne. Stoga, prevencija i zaštita su ključni za sprečavanje širenja bolesti. Ako imate simptome koji ukazuju na majmunske boginje, obratite se svom liječniku ili zdravstvenoj ustanovi kako biste dobili odgovarajuću dijagnozu i liječenje.


What's Your Reaction?

LOVE
0
LOVE
OMG
0
OMG
HAHA
0
HAHA
COOL
0
COOL