Koliko dugo morate raditi da biste primili Njemačku penziju?

Penzije su zbunjujuća tema i može biti teško znati jesu li ispunjeni svi uvjeti za njihovo dobivanje – pogotovo u stranoj zemlji. Evo koliko dugo morate uplaćivati da biste dobili dodatnu sigurnost u starosti u Njemačkoj.

Kako funkcionise njemački sistem penzija?

Njemački sistem penzija prilično je složen, ali temelji se na tri stupa: državna penzija, penzija temeljena na zanimanju i privatna penzija.

Radi jednostavnosti, danas ćemo samo govoriti o prvoj kategoriji, budući da se ona odnosi na sve.

Tokom radnog vijeka, zaposlenici uplaćuju 18,6 posto svoje mjesečne plaće u prnzioni fond. Ovaj obavezni doprinos dijeli se između vas i vašeg poslodavca, što znači da ćete samo 9,8 posto svoje plaće vidjeti kako odlazi iz vašeg džepa.

Situacija je malo složenija za slobodne profesije. U većini slučajeva, samozaposlene osobe mogu se odlučiti dobrovoljno uplaćivati u penzioni fond, ali morat će sami pokriti cijeli doprinos od 18,6 posto – osim ako ne uplaćuju u Künstlersozialkasse, poseban socijalni fond za umjetnike i druge kreativne profesionalce.

Iznos penzije koji ćete kasnije primati uglavnom ovisi o nekoliko čimbenika: koliko je visoka vaša plaća, u kojoj dobi ulazite u penziju i koliko dugo ste uplaćivali u penzioni fond.

Od 2004. godine, minimalna penzija koju možete primiti iznosi 43 posto vaše posljednje plaće. Iz tog razloga mnogi ljudi trebaju nadopuniti državnu penziju penziju temeljenom na zanimanju ili privatnom penzijom ili štednjom.

Najplaćenija zanimanja i najviše zarade u Njemačkoj

Postoji li minimalno razdoblje u koje moram uplaćivati?

Da – ili, preciznije rečeno, postoji nekoliko njih. Evo glavnih koje trebate znati:

5 godina

Pet godina je “općenito vrijeme čekanja” da biste stekli pravo na penziju, što znači da ćete do dobi za penzionisanje morati akumulirati najmanje pet godina doprinosa. To je također iznos doprinosa koji trebate imati kako biste tražili penziju u slučaju smrti, poput penzije za udovice ili posebne penzije za ljude koji nisu mogli raditi ili čiji je potencijal za zaradu bio smanjen tokom dugih razdoblja.

20 godina

Ako želite zatražiti penziju za ljude s drastično smanjenim potencijalom zarade, morat ćete uplatiti najmanje dvadeset godina doprinosa. To vrijedi samo ako ste prije toga imali manje od pet godina doprinosa kao zaposlenik i, primjerice, postali teško bolesni i spriječeni od rada.

35 godina

Nakon 35 godina, imat ćete pravo na ono što se naziva “penzija za osiguranu osobu s dugoročnim osiguranjem”, što znači da možete odabrati odlazak u penziju malo ranije od službene dobne granice za penzionisanje. To je također razdoblje koje morate uplatiti kako biste dobili ono što se naziva “Grundrente” – dodatni sistem za niske penzije – i pristup državnoj penziji za osobe s teškim invaliditetom.

45 godina

Nakon 45 godina, možete dobiti ono što se naziva “posebno dugoročnom osiguranom penzijom”, što vam također omogućuje malo ranije penzionisanje. Međutim, postoji i negativna strana u tome, na koju ćemo se kasnije osvrnuti.

Kako se računaju razdoblja nezaposlenosti?

Sve ovisi o tome šta ste radili tokom nezaposlenosti i razlozima za nezaposlenost. U gotovo svim slučajevima, razdoblja obrazovanja ili studija, razdoblja bolesti i vrijeme provedeno na odgoju djece računaju se u ukupno. Za osobe koje su živjele u DDR-u, računaju se i razdoblja nezaposlenosti zbog političkog progona.

Za ukupno od 35 godina, opća razdoblja nezaposlenosti također mogu se uračunati u ukupno, ali za ukupno od 45 godina, vrijeme provedeno na primanju naknade za nezaposlenost (Arbeitslosengeld I ili Arbeitslosengeld II) neće se uračunati.

Neki stručnjaci preporučuju da se zaposli na mini poslu dok primaju Arbeitslosengeld I, budući da to neće utjecati na naknadu, ali će se računati kao razdoblje osiguranja i može se dodati na ukupno.

Koja je trenutna dob za penzionisanje?

Trenutno je službena dob za penzionisanje u Njemačkoj 65 godina, ali očekuje se da će se postupno povećavati tokom sljedećih godina, tako da će se do 2031. primjenjivati dob od 67 godina.

U koalicijskom sporazumu, koalicija socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP) obećala je da neće dalje povećavati dob za penzionisanje – iako demografski problemi mogu otežati ispunjenje tog obećanja.

Naime, ogroman broj ljudi iz generacije “baby boom” trenutno ulazi u penziju, što znači manje ljudi koji uplaćuju u penzioni fond i više ljudi koji primaju penzije. To je rezultiralo sporijim rastom penzionih fondova u odnosu na broj penzionera i pokrenulo žestoku raspravu o održivosti trenutnog njemačkog sistema.

Iako neki ekonomisti i istaknuti članovi Udruženja poslodavaca sugeriraju daljnje povećanje dobi za penzionisanje, vlada je dosad odbila taj prijedlog – ali kancelar Olaf Scholz (SPD) je u decembru izjavio da želi potaknuti ljude da duže rade umjesto da se penzionišu rano.

Pet dobro plaćenih poslova u Njemačkoj koje nitko ne želi raditi

Kako se ide u prijevremenu penziju?

Ako vam ne smeta neodobravanje Scholza, možete se penzionisati ranije ako ste uplatili u fond ili 35 ili 45 godina. Međutim, negativna strana toga je da će iznos penzije koji primate biti smanjen.

Općenito, penzija će se smanjiti za 0,3 posto mjesečno ili 3,6 posto za svaku dodatnu godinu, do maksimalnih 14,4 posto.

Dobra vijest za radoholičare je da isto vrijedi i obrnuto: što kasnije idete u penziju, to više novca primate kada konačno uzmete zasluženi odmor.

Čitaj Više